Najnovije istraživanje Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara u suradnji s A1 Hrvatska donosi zanimljive podatke.
Hrvatska gaming industrija je u 2022. godini uprihodila više od 60 milijuna eura s 10% većom ukupnom dobiti nego 2021. godine. Unatoč izazovnim gospodarskim i ekonomskim trendovima, zaposlenost u nacionalnoj industriji proizvođača računalnih igara porasla je za 17% u odnosu na 2021., što je porast od čak 87% u usporedbi s 2019. godinom. Podaci su to najnovijeg istraživanja o hrvatskoj industriji proizvođača računalnih igara koje je proveo Klaster hrvatskih proizvođača računalnih igara u suradnji s A1 Hrvatska.
Istraživanje je također pokazalo kako u hrvatskoj gaming industriji radi 30% žena, što je više od europskog prosjeka koji je u 2021. iznosio 24%. Za neprogramerskim zanimanjima (crtači, animatori i sl.), koja čine oko 75% industrije, i dalje postoji podjednaka potražnja. Kako bi pružilo sveobuhvatniji uvid u stanje nacionalne gejming industrije, drugo po redu istraživanje ovoga je puta uključilo više od 50 obrta i poduzeća iz inkubatora PISMO powered by A1 iz Novske.
„Hrvatska gejming industrija nastavila je rasti i u 2022. zahvaljujući kreativnosti i inovativnosti talentiranih profesionalaca te sve većem broju domaćih razvojnih timova koji osvajaju pozornost publike diljem svijeta. Veseli nas činjenica da je Hrvatski audiovizualni centar od 2021. pokrenuo javno financiranje videoigara, posebno kada znamo da se time može pohvaliti još samo devet članica Europske unije. Naime, smatramo kako proizvodnja videoigara treba dobiti vlastiti podrazred u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, čime će se olakšati buduće analize i unaprijediti donošenje relevantnih politika za daljnji poticaj industrije“, istaknuo je Vladimir Bogdanić, član Odbora Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara.
Za širu zajednicu važan je i podatak kako su nacionalni proizvođači računalnih igara svjesni odgovornosti koju imaju prema zaljubljenicima u videoigre pa tako njih 60% do 2026. namjerava uvesti kodeks ponašanja ili smjernice za igru, a čak 71% gejming studija s multiplayer igrama do tada planira imati i mehanizme kojima igrači mogu prijaviti neprihvatljivo ponašanje.
„A1 Hrvatska već sedam godina ulaže u domaći gejming ekosustav, stoga nas posebno vesele podaci istraživanja o rastu industrije, a još smo ponosniji što je u industriji prepoznata važnost sigurnog virtualnog okruženja. Ona je dio brojnih A1 projekata, primjerice kampanje #BoljiOnline kojom u suradnji s Centrom za sigurniji internet, nastojimo internet učiniti sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve. Naravno, sigurnost ide ruku pod ruku sa zabavom i neprekinutim brzim akcijama tijekom gejmanja za što su zaslužne naše najkvalitetnije internetske usluge. Godinama kontinuirano ulažemo u promociju i širenje potencijala gejming industrije pa smo tako od ove godine krenuli i s A1 Student eChallenge esport ligom. Naš entuzijazam ponajprije dolazi od publike koju smo okupili, jer su prepoznali kvalitetu i trud koje s našim partnerima unosimo u promicanje sigurnog online okruženja i esporta. Ta nas činjenica potiče da svaku novu ligu činimo još zanimljivijom i sigurna sam kako će upravo započeta 12. sezona A1 Adria League biti najatraktivnije takvo natjecanje do sada“, naglasila je Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska.
Naime, ovaj su tjedan započele kvalifikacije za finale 12. izdanja A1 Adria League na kojem se najbolji regionalni igrači u esportu natječu u tri glavne igre – FIFA23, CS:GO i FIFA Mobile te prvom od četiri rotirajuće League of Legends, za ukupni nagradni fond od 15.600 eura. Preostale igre iznenađenje su kojim će organizatori dodatno začiniti ionako već zanimljivo gejming natjecanje.
